Arhiva kategorije: PC/AV OPREMA, SOFTVER

Opisi, upute, pitanja, rasprave, recenzije

DAN ZAŠTITE PODATAKA i kako se zaštiti

Povodom Europskog dana zaštite osobnih podataka 28.01. objavili smo podsjetnik  Kako prepoznati prijevare ? (PDF) . Većinu toga vjerojatno već znate, no uvijek ima novih korisnika Interneta kojima ne škodi skrenuti pažnju na što treba paziti pri korištenju računala, posebno Interneta. Računalo, Internet i društvene mreže postali su sastavni dio realnosti i ne mogu se izbjeći, zaobići ni zabraniti. Danas mnoga djeca i u osnovnu školu nose pametne telefone, koji su dovoljno pametni da i djeci ali i roditeljima zakompliciraju život ako se ne primjenjuju barem osnovna pravila zaštite:

  • Kod instaliranja operativnog sustava i/ili dobave novog računala, snartfona i sl.  prva aktivnost Vam treba biti instaliranje i pokretanje (barem besplatnog) antivirusnog programa. Računa se da nezaštićeno računalo na Internetu izdrži najviše desetak sekundi do prvog napada sa mreže, dakle ni minute ne idite na mrežu (svejedno, žičnu ili bežičnu) dok niste aktivirali antivirusni program.
  • ne stavljajte u promet svoje ni tuđe slike, osobito ako su takve da ih ne biste htjeli imati izvješene po ulici ili na školskoj oglasnoj tabli. Poslati ih ih na mrežu, dođe Vam na isto. Imajte u vidu, da jednom uploadanu sliku ili nepoželjan tekst više ne možete ukloniti sa mreže, niti ako ih izbrišete, jer su ih vjerojatno već mnogi manje il više dobronamjerno iii zlonamjerno “skinuli” ili proslijedili, odnosno “šerali” svim svojim poznatim i nepoznatim “prijateljima”, a neki ih imaju na stotine. Također imajte na umu, da u prosjeku korisnici društvenih mreža osobno poznaju samo 30 % “prijatelja” sa mreže, a 70%  je nepoznatih, čije su “prijateljstvo” prihvatili ne znajući ama baš ništa o tome tko su i što su, ni koliko su dobronamjerni.
  • Imajte u vidu, da 90 % elektronske pošte i raznih poruka (SMS, chat i dr) predstavlja smeće, neželjenu poštu, glupe šale i uvrede koje mogu teško povrijediti one kome su upućene, a nemali broj je i smišljenih prijevara kojima se nastoje ukrasti osobni podaci, novac ili uvaliti zločudni programi u Vašu opremu, koji će krasti Vaše podatke i mail-adrese Vaših prijatelja zbog isto takve rabote.
  • Zato, ne prihvaćajte prijateljstvo svake nepoznate osobe koja Vam se ponudi za prijatelja, jer ne možete znati kakve su joj namjere. Mrežni “prijatelj” ima pristupa svim Vašim objavama, slikama pa i sadržajima Vaših prijatelja, tako da neselektivnim prihvatom neznanaca ugrožavate i sebe i svoje prijatelje. Neki mogu iskoristiti vaše “prijateljstvo” da na Vašu mrežnu stranicu ukrcaju svoje otvorene ili prikrivene reklame, govor mržnje, političke stavove i sl. a to Vam stvarno ne treba. Pri tome mnogi (posebno djeca) ne znaju kako filtrirati objave i uskraćivati dozvole za objave svojih “prijatelja”.
  • I naravno, nikada ne uključujte osjetljive osobne podatke u bilo kakvu prepisku putem Interneta i mobilnih mreža, pa ni u prepisku sa bankama ili platnim servisima (PayPal i sl.). Lopovi znaju presresti Vaše poruke i isčitati podatke koje mogu iskoristiti za upad u Vaš profil, bankovne podatke, otvoriti bankovni račun na teret Vašeg računa ili Vas upetljati u sumnjive ili protuzakonite aktivnosti (seksualni delikti, pornografija, prijevare koristeći Vaše ime i podatke itd, itd.). Zapravo, na mreži bi najbolje bilo da se registrirate pod pseudonimom, a ne pod pravim imenom, osim gdje to nije moguće (bankovni računi, profesionalna članstva, poslovne stranice i sl.).
  • Ružna moda mrežnog mobinga, vrijeđanja i maltretiranja vršnjaka po školama poprima zabrinjavajuće razmjere, o kojima Vam Vaše dijete možda i ne govori, ali zato pati. Popričajte o tome s Vašim djetetom, pa ako se pokaže da je žrtva ili počinitelj, djelujte bez odgađanja. U najmanju ruku poprićajte sa roditeljima zlostavljača, a u težim ili ponovljenim slučajevima obavijestite školu s kopijom policiji. Ako je o slučaju obaviještena i policija, škola vjerojatno neće zanemariti Vašu prijavu i poduzet će mjere da se maltretiranje okonča.
  • Osigurajte mogućnost kontrole, tj. uvida u poruke koje prima Vaše dijete, pa ako primijetite nepoželjne aktivnosti ili poruke, upozorite i savjetujte dijete. Uspostavite odnos povjerenja, tako da Vam se dijete i samo obrati ako sumnja u nepoželjne aktvnosti. Poučite ga kako da blokira neželjene poruke ili pošiljatelje, a ako ne znate to, zamolite prijatelja koji je vičan tome da ga pouči.
  • Ako su mrežni mobing i pokušaji prijevare u školi Vašeg djeteta učestali, pokrenite razgovor o tome na rodteljskim sastancima i tražite da škola organizira edukaciju o mrežnoj sigurnosti, te poduzme mjere protiv zlostavljača.

Detaljnije o znacima prijevare i postupcima i zaštiti od njih na uvodnom linku.

 

IZRAČUN TROŠKOVA DOSTAVE S VALUTNIM KALKULATOROM

Šaljete li mali ili veliki paket na udaljenije odredište, zanimat će Vas koliko će Vas to stajati. No lako se izgubiti u brojnim cjenicima Hrvatskih pošta, pa nudimo izuzetno sažetu aplikaciju u Excel-u, koja automatski izračunava troškove dostave u standardnoj i HP Express usluzi Hrvatskih pošta sa dva klika, i to još u kunama ali i konvertirano u najvažnije valute.

To će posebno zanimati svakoga tko prodaje ili dostavlja robu putem Interneta, budući da cijena dostave jeftinije robe lako može premašiti vrijednost robe, posebno na udaljenija odredišta. Doda li se potreba iskazivanja izračunate cijene u najvažnijim valutama, ovaj kalkulator može znatno ubrzati pripremu Vaših ponuda, posebno ako računate sa plasmanom u različite geografske ili gospodarske zone.  Pogled na aplikaciju iz koga postaje jasna jednostavnost njene uporabe daje pokazna verzija u PDF-u:

Kalkulator_za_izracun_troskova_dostave_PDF

koja doduše ne može vršiti kalkulacije, pa ako Vam se svidi, radnu verziju u Excel-u možete naručiti za 50 kn na  ipc@optinet.hr 

KOMERCIJALIZIRANE INOVACIJE iPC-Rijeka

12.08.16.g.  u sklopu prikaza aktivnosti riječke Tehničke kulture na riječkom Korzu, inventivnu djelatnost su predstavljale jednostavnije, ali praktične komercijalizirane inovacije člana INOVACIJSKO-PODUZETNIČKOG CENTRA  (iPC-Rijeka).

Uz više verzija lampica za osvjetljenje tipkovnice za stolna i prijenosna računala, temeljena na najnovijoj LED-STRIP tehnologiji, zanimanje su pobudile i stolarska i modelarska stega, sve ponuđeno po vrlo pristupačnoj cijeni. Artikli su dostupni na Njuškalu. Početna proizvodnja u kućnoj radinosti HOBBY-TOOLS-HR, pokrenuta je uz pomoć poticajnih sredstava Primorsko-goranske županije za pomoć inovatorima i udrugama inovatora.

PROBLEMATIČNI PROGRAMI

Često se dogodi da Vam se po opisu neki besplatan program dopadne, no prije nego ga uvrstite u arsenal koji redovito koristite, treba ga podvrgnuti kakvoj-takvoj provjeri. Evo primjera:

Nekad sam neko vrijeme koristio Zonealarm, i činio mi se koristan. Nedavno sam opet instalirao Zonealam free firewall. U uglu ekrana mi sjedi widget “Multiple Processor Monitor”  (na slici),

pa kad mi on pokaže opterećenje procesora preko 2 – 3 % kad računalo “ništa ne radi”, vrijeme je da potražim krivca koji nepotrebno brba po računalu. Dignem “Process explorer” (bolja varijanta Windows task menager-a) i vidim da mi neki vsmon.exe strši po potrošnji procesorske snage. Također vidim da je u funkciji Zonealarma. Za probu, suspendiram taj exe program (Process explorer ima opciju za suspendiranje i za ubijanje procesa, kao i za njihovo vraćanje u funkciju), i na Processor Monitoru mi se nakon pet-šest sekundi opterećenje procesora spusti na normalu (1 – 2 % u mirovanju računala).

Idem dignuti izvrstan Zsoft Uninstaller koji ponekad omogućuje reinstal ili “popravljanje” aplikacije, međutim ne mogu ga dignuti. Pokušam dignuti Operu, ne ide. Ne ide ni Mozilla.

Vratim se u Process explorer i vratim vsmon.exe u radno stanje. Procesorsko opterećenje odnah skoči na preko 30 %, ali sada mogu na Internet, i mogu dgnuti i Zsoft Uninstaller. Ne treba mi program koji ždere 35 % procesorske snage od 3 GHz-nog procesora, pa sam sa Zsoft-om deinstalirao Zonealarm. Zsoft-ov Uninstaller omogućuje “post-uninstall” pregled ostataka nakon denstalacije i mam što vidjeti – oko 200 upisa u registry je ostalo nakon deinstaacije, koju je Zsoft obavio sa izvornim Zonealarmovim programom za deinstalaciju. Srećom, Zsoft omogućuje da se jednim klikom uklone svi ti upisi, jedino je malo dosadno staviti 200 kvačica na ostatke u popisu. Nakon toga još sam sa brzim pretraživačem  “Everithing” pretražo ima još išta na računalu (ukucao “Zonealarm” u Everything ), i nađem još podulji popis što starijh, što novijh sadržaja u nekoliko foldera, koji se međutim nisu dali brisati, jer je “program u uporabi”. No nakon restarta računala, ponovo dignem Everything, i ovaj puta označim sve što je našao na računalu od Zonealarma i brisnem sve sa Del tipkom. Opterećenje procesora mi je sada normalno, pa i sada dok ovo pišem iznosi od 2 – 5, % (na Internetu sam i pišem ovo).

Sve je obavljeno bez ikakvih filozofija.

P.S.  Da ne griješim dušu, ne znam da li se pod vsmon.exe uvukao kakav malware (Avira Antivir je našao da je taj vsmon.exe bio čist), ili je 30 % potrošnje procesora normalna potrošnja resursa za Zonealarm kad Internet nije ni otvoren. Ako jest, onda mi takva zaštita ne treba.

http://www.bug.hr/forum/topic/razni-softverski-problemi/true-vector-service-problem-zonealarm/31476.aspx?page=0&jumpto=4813750&sort=asc&view=flat

Ima više programa koji doduše lijepo obavljaju ono što se od njih očekuje, ali je pitanje po kojoj cijeni. Ne mislimo na cijenu programa (često je riječ o besplatnim verzijama) već o tome koliko resursa troše na računalu i što rade osim onoga što piše u opisu programa. Ne želite program koji se “usput” bavi i kolekcioniranjem Vaših Mail-adresa ili ne daj Bože nečim manje bezopasnim. Stoga, oprez !

Nemojte olako instalirati koješta što Vam se svidi na prvi pogled bez dodatne provjere, a ako ispadne da takav program troši suviše računalnih resursa (pogotovo kad je računalo u mirovanju),  deinstalirajte to bez milosti i provjerite ostatke iza deinstalacije. Ne treba Vam računalo po kome plaze deseci aplikacija koje niste tražili i koje Vam srozavaju performanse ili kradu sadržaj ili osobne podatke. Često na žalost upravo programi koji navodno “popravljaju performanse” čine to isto.